Bužim kreće u realizaciju i otvaranje Muzeja Bužima, u kojem će svoje mjesto naći i adekvatnije biti zbrinuta i Muzej soba 505. Viteške brigade. Radovi na ovome projektu trebaju početi već na proljeće, a radi se o rekonstrukciji i adaptaciji stare zgrade osnovne škole.
– Svakoj lokalnoj zajednici, svakom gradu koji ima svoj povijesni kulturni kontinuitet potreban je muzej da očuva i rekonstruiše sliku života njenih građana kroz minula stoljeća. Zadovoljan sam da je Općina Bužim prva u Krajini, poslije Bihaća, otpočela sa aktivnostima na osnivanju Muzeja grada Bužim. Složeni su ovo procesi da se ova institucija pokrene, ali sa izradom ovog projekta definitivno se hrabro ide u realizaciji zacrtanih ideja – kaže Mersudin Nanić, načelnik Općine Bužim.
Vlada Unsko-sanskog kantona (USK) izdvojila je 200.000,00 KM, Općina Bužim izdvaja 100.000,00 KM, a na raspolaganju je i 130.000,00 KM već sakupljenih donacija. Nakon osnivanja muzeja kao institucije, bit će potrebno još novčanih sredstava i za dizajniranje enterijera i formiranje zbirki.
– Zasigurno će ovo biti ozbiljna institucija koja treba, prije svega našim građanima. Ona će podizati mentalnu svijest o nama i naši građani će kroz odgoj mladih generacija imati potpunu svijest o sebi, ko su i kuda idu, a sa druge strane ovim našim muzejem odgovorit ćemo na potrebu brojnim našim prijateljima, turistima koji će željeti da ga posjete i na taj način, u kulturnom smislu dodatno ćemo ojačati pozitivni kulturni identitet našeg grada – ističe Nanić.
Značaj 505. Viteške brigade
Bužim je još u toku rata započeo prikupljati dokumente i predmete vezane za ulogu i značaj 505. Viteške bužimske brigade u odbrani ovog grada i Bosne i Hercegovine. Prvu stalnu postavku još u ratu otvorio je komandant general rahmetli Izet Nanić.
– Poslije je ta izložbena postavka premještena na lokaciju BH Pošte, ali je kroz vrijeme dopunjavana i dograđivana dvije i po decenije. Moćna je to kolekcija. Predmeti su, nažalost, izloženi starenju i potrebna je muzejska intitucija u kojoj će pod adekvatnim mikroklimatskim uvjetima kolekcija Muzej sobe 505. Viteške bužimske brigade biti sačuvana za nove generacije i za budućnost. Mislim da je ovo najveća i najznačajnija muzejska kolekcija u našoj domovini za period agresije na našu zemlju 1992-1995. godine. Stoga nas posebno raduje što će upravo ovaj muzej biti u sklopu Muzeja grada Bužim sa zavičajnom zbirkom – ponosno govori Nanić.
On ističe da Muzej soba 505. Viteške bužimske brigade živi 25 godina te da Bužimljanima mnogo znači. U ovu muzejsku kolekciju ugrađeno je puno emocija svih građana Bužima i ona je postala sastavni dio identiteta kako boraca tako i naroda ovog kraja. Muzej soba je memorija na teške dane borbe za opstanak, zato su upravo sve boračke populacije sa područja općine Bužim najznačajniji partneri u borbi da se izgradi zgrada Muzeja i da se u okviru ove institucije čuva i zasebna zbirka koja će prezentirati viteški put bužimske brigade.
Neophodna saradnja
Izgradnjom muzeja Bužim će dobiti hvale vrijednu instituciju koja će osim čuvanja tekovina 505. Viteške brigade na jednom mjestu skupiti građu od važnosti za ovaj herojski grad.
– Na prvom spratu novog muzeja nalazit će se radna soba generala Armije Republike Bosne i Hercegovine, bužimskog komandanta i heroja oslobodilačkog rata Izeta Nanića i Muzej soba, dok će na drugom spratu biti smještena zavičajna soba i sala za projekcije. Puno truda i vremena će biti potrebno da se nakon rekonstrukcije zgrade stare osnovne škole osnuje i zaživi Muzej grada Bužima sa zavičajnom zbirkom. To je proces u kojem ćemo prvo morati odgojiti kadrove za obavljanje muzejske djelatnosti – naglašava Nanić.
Osposobljeni kadrovi će, saznajemo, izraditi Studiju o budućoj viziji koncepcije Muzeja grada Bužim sa zavičajnom zbirkom sa predviđenim kolekcijama koje će pričati najljepše priče o kulturnoj egzistenciji ljudi u Bužima od davne 800-te godine prije nove ere iz kojeg perioda su pronađeni i registrovani najstariji arheološki artefakti na Radostovu, pa sve do današnjih dana.
– Borba na sakupljanju dokumenata i predmeta iz minulih stoljeća trajat će nekoliko decenija. Za naše predmete koji nam ne budu mogli biti dostupni morat će se izrađivati replike. Saradnja sa muzejima u kojima su do sada deponovani muzejski eksponati iz Bužima je neminovna, prije svega mislim na Zemaljski i Historijski muzej Bosne i Hercegovine, zatim Muzej Bosanske Krajine, Banja Luka i Muzej Pounja u Bihaću. Puno svjetla na historiju Bužima dat će nam muzeji u Šibeniku, Zadru, Karlovcu i Zagrebu i konačno muzeji Beča i Istanbula, jer naš je grad na granici velikih imperija i pripada ovom dvojnom kulturno historijskom kulturnom krugu – kaže na kraju načelnik Nanić za Preporod.ifno.
Izvor: Preporod.info
